Bookbot

Doba čarobnjaka

Veliko desetljeće filozofije 1919.–1929.

Valoración del libro

Más información sobre el libro

Doba čarobnjaka Wolframa Eilenbergera izvanredni je prikaz desetljeća filozofije (1919.–1929.) na razmeđi uživanja u životu i gospodarske krize, poraća i nadolazećeg nacionalsocijalizma. U središtu su uspon Martina Heideggera, njegova ljubav prema studentici Hannah Arendt, te posrnuće Waltera Benjamina, koji postaje revolucionar zbog strastvene ljubavi prema latvijskoj anarhistici. Tu je i genij Ludwig Wittgenstein, koji, osiromašen, radi kao učitelj u provinciji dok ga u Cambridgeu slave kao "boga filozofije". Na kraju, Ernst Cassirer, koji je osjetio nadolazeći antisemitizam prije emigracije iz Njemačke, također je ključna figura. Eilenberger smatra da u životima i mislima ovih četvorice filozofa leže temelji današnjeg svijeta. Autorovo pripovijedalačko umijeće čini ovu retrospektivu inspirativnom i opominjućom, pružajući užitak čitateljima koji žele zaviriti u taj svijet. Eilenberger stručno i napeto opisuje "veliko desetljeće filozofije" kada se odlučivalo o sudbini Europe, dok Rüdiger Safranski ističe kako su Heidegger, Wittgenstein, Benjamin i Cassirer, unatoč malom međusobnom doticaju, stvorili nevjerojatnu duhovnu konstelaciju i četiri različite životne koncepcije.

Compra de libros

Doba čarobnjaka, Wolfram Eilenberger

Idioma
Publicado en
2019
product-detail.submit-box.info.binding
(Tapa dura)
Te avisaremos por correo electrónico en cuanto lo localicemos.

Métodos de pago

3,9
Muy bueno
820 Valoraciones

Nos falta tu reseña aquí

Título
Doba čarobnjaka
Subtítulo
Veliko desetljeće filozofije 1919.–1929.
Editorial
Fraktura
Publicado en
2019
Formato
Tapa dura
Páginas
400
ISBN10
953358162X
ISBN13
9789533581620
Serie
Calificación
3,85 de 5
Descripción
Doba čarobnjaka Wolframa Eilenbergera izvanredni je prikaz desetljeća filozofije (1919.–1929.) na razmeđi uživanja u životu i gospodarske krize, poraća i nadolazećeg nacionalsocijalizma. U središtu su uspon Martina Heideggera, njegova ljubav prema studentici Hannah Arendt, te posrnuće Waltera Benjamina, koji postaje revolucionar zbog strastvene ljubavi prema latvijskoj anarhistici. Tu je i genij Ludwig Wittgenstein, koji, osiromašen, radi kao učitelj u provinciji dok ga u Cambridgeu slave kao "boga filozofije". Na kraju, Ernst Cassirer, koji je osjetio nadolazeći antisemitizam prije emigracije iz Njemačke, također je ključna figura. Eilenberger smatra da u životima i mislima ovih četvorice filozofa leže temelji današnjeg svijeta. Autorovo pripovijedalačko umijeće čini ovu retrospektivu inspirativnom i opominjućom, pružajući užitak čitateljima koji žele zaviriti u taj svijet. Eilenberger stručno i napeto opisuje "veliko desetljeće filozofije" kada se odlučivalo o sudbini Europe, dok Rüdiger Safranski ističe kako su Heidegger, Wittgenstein, Benjamin i Cassirer, unatoč malom međusobnom doticaju, stvorili nevjerojatnu duhovnu konstelaciju i četiri različite životne koncepcije.